Obilježavanje Svjetskog dana srca 29.9.2023 – Javna predavanja Prvi poziv

PRVI POZIV:

Obilježavanje Svjetskog dana srca

Datum: 29.9.2023.

Mjesto održavanja: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH),

Sarajevo, Bistrik 7

 

Svjetska organizacija za srce ustanovila je Svjetski dan srca 2000. godine, kao godišnje globalno obilježavanje s ciljem educiranja ljudi o kardiovaskularnim bolestima i glavnim metodama njihove prevencije, promjenama u načinu života kako bi se izbjegle kardiovaskularne bolesti poput srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i drugih. Nužan je sistemski pristup kontroli kardiovaskularnih bolesti, s ciljem integracije u savremene evropske i svjetske medicinske tokove, što bi rezultiralo smanjenjem morbiditeta i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti. Neophodno je nastaviti pratiti faktore rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, počevši od fetalnog razdoblja do odrasle dobi, uz kontinuirano širenje preventivnih medicinskih misli unutar medicinske evropske porodice.

Urođene – kongenitalne srčane anomalije /USA/ se definiraju kao strukturne abnormalnosti srca i (ili) velikih krvnih sudova koje su prisutne na rođenju, pogadjaju oko 0.8% do 1.2% živorodjene djece. To su najčešće dijagnosticirane kongenitalne anomalije u novorođenčadi i glavni su uzrok smrtnosti dojenčadi. Incidenca i mortalitet od USA-a razlikuju se širom svijeta. Detaljno razumijevanje globalne, regionalne i nacionalne distribucije USA-a ključno je za prevenciju USA. Iako su provedena brojna etiološka istraživanja, samo oko 15% slučajeva USA-a može se pripisati poznatom uzroku.

Klinička ekspresija kongenitalnih srčanih anomalija zavisi o strukturnim srčanim anomalijama i hemodinamskim indikatorim. Pacijenti sa USA su relativno su mlada, ali brzorastuća populacija pacijenata, koja ima koristi od profesionalne stručnosti medicinskih timova i kontinuiranog cjeloživotnog monitoringa.

Više od 90% djece rođene sa srčanim anomalijama doživi odraslu dob. Oni i dalje zahtijevaju specijaliziranu medicinsku brigu i tretman u okviru Klinika za tinejdžere i mlade adulte sa USA tkz. klinike: GUCH-grown up congenital heart diseases. U većini zemalja njihova se skrb i tretman mora prenijeti iz pedijatrijske skrbi u specijalizirane klinike za odrasle. Ovaj prenos obično se događa u vrijeme kada adolescenti postaju mlade odrasle osobe. Podrška adolescentima i odraslim osobama s urođenim srčanim bolestima tokom tranzicije, prepoznata je kao važna zadaća njihovih timova za njihov tretman i monitoring. Za optimalan proces tranzicije, pacijenti, njihove porodice i svi davaoci zdravstvenih usluga moraju biti uključeni. U posljednjih nekoliko godina, pojavili su se različiti modeli tranzicijskih programa, ovisno o lokalnim politikama i resursima.

 

U sklopu aktivnosti Odbora za kardiovaskularnu patologiju u 2023 godini, planirana su i dva pozivna predavanja iz dječije i adultne kardiologije, povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, koje Odbor od 2010. godine tradicionalno obilježava, a rezultate Simpozija /javnih predavanja publikuje /link: Publikacije u izdanju ANUBiH:

https://publications.anubih.ba/
https://publications.anubih.ba/handle/123456789/117
https://publications.anubih.ba/handle/123456789/116
https://publications.anubih.ba/handle/123456789/154
https://publications.anubih.ba/handle/123456789/155
https://publications.anubih.ba/handle/123456789/123
https://publications.anubih.ba/handle/123456789/126
https://publications.anubih.ba/handle/123456789/144
https://publications.anubih.ba/handle/123456789/150
https://publications.anubih.ba/handle/123456789/729
https://publications.anubih.ba/handle/123456789/741
https://publications.anubih.ba/handle/123456789/734
https://publications.anubih.ba/handle/123456789/726/

.

Akademkinja Senka Mesihović-Dinarević

U ime Odbora za Kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH

Predavači

  1. Medicinski fakultet, Univerzitet Ljubljana, Slovenija, Šef odjela za adultnu Kardiologiju UKC Ljubljana, Slovenia
  2. Miroslav Elek, Šef odjela za dječiju kardiologiju, UKC Ljubljana, Slovenia 

Gost 

Prof.dr. Ettore Pedretti, Paediatric cardiologist, Bologna Italy

 

ABSTRAKTI

 

  1. Transition from adolescence to adulthood in congenital heart disease

 The transition from adolescence to adulthood in patients with congenital heart disease is an emerging topic in management of patients with congenital heart disease (CHD).

CHD patient should be followed throughout life. From birth on, they are in the care of paediatric cardiologists. In adult life, they are as a rule in the care of a team of adult CHD specialists. The very important issue in the care of patients with CHD is the time of transition from adolescence to adulthood. The care is handed over from paediatric cardiologist to an adult cardiologist in adolescence and young adulthood. Transfer to adult care happens at the end of transition.

There are no guidelines for transition from adolescence to adulthood in patients with CHD but there are some recommended transitional model programs. The Slovenian transitional model will be presented.

 

  1. Hypoplastic left heart syndrome

Hypoplastic left heart syndrome is a rare heart defect present at birth (congenital).

In this condition, the left side of the heart is extremely underdeveloped.

If a child is born with hypoplastic left heart syndrome, the left side of the heart can't pump blood well. Instead, the right side of the heart must pump blood to the lungs and to the rest of the body.

Treatment of hypoplastic left heart syndrome requires medication to prevent closure of the connection (ductus arteriosus) between the right and left sides of the heart. Plus, either surgery or a heart transplant is necessary.

Advances in care have improved the outcome for babies born with this condition.