Udruženje kardiologa u BiH

web stranica udruženja kardiologa u Bosni i Hercegovini

e-kardiologija

Cilj: Postići najviši nivo prevencije i brige o bolesniku kroz informacione tehnologije.

Aim: Achieve the highest level of prevention and patient care through information technologies.

Potreba za osnivanjem radne grupe je proizašla iz stalno rastućih zahtjeva u kardiološkoj praksi za što efikasnijom obradom dobivenih podataka iz kardioloških dijagnostičkih i terapeutskih metoda. Osnivanju radne grupe prethodio je već niz održanih predavanja u okviru kardioloških sastanaka i kongresa u Bosni i Herecegovini i inostranstvu, objavljivanje stručnih i naučnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima na temu informacionih tehnologija u kardiologiji. Vrhunac dosadašnjeg višegodišnjeg rada je zajednički sastanak sa radnom skupinom e-Kardiologija hrvatskog kardiološkog društva tokom VI kongresa kardiologa BiH koji se održao krajem maja 2013. godine u Tuzli.

Radna grupa e-Kardiologija razvija i doprinosi standardima u području primjene informacionih tehnologija u kardiologiji i pruža profesionalnu komunikacijsku platformu između kardiologa, inžinjera i informatičkih stručnjaka. Radna grupa je otvorena za nove članove, ideje, saradnju sa istim i sličnim radnim grupama i udruženjima. Radna grupa će nastojati održavati sastanak u periodu od jedanput u tri godine iz oblasti e-Kardiologije i tematski sastanak tokom svakog kongresa kardiologa BiH.

Informacija je postala sastavni dio naše svokodnevnice. Informaciju (znanje) kroz komunikaciju možemo oplemeniti, dograditi i produbiti. Tehnološki napredak dovodi do kvalitativnog razvoja u svakom društvu, do informatizacije koja, u svijetu u kojem danas živimo, praktično predstavlja naučnu revoluciju, a samim tim, industrijsku i društvenu revoluciju. Suština tehnološkog napretka je čitav kompleks informacionih i komunikacijskih tehnologija. Informacione tehnologije (IT) prožimaju sve oblike i područja ljudske djelatnosti. Informatički sektor pokriva širok raspon djelatnosti (prikupljanje, obradu, pohranjivanje, stavljanje podataka i informacija na raspolaganje, obrazovanje, biblotekarsko-referalne djelatnosti, nauku i dr.), a iz čega proizilaze brojne mogućnosti. Primjena kompjutera, ili u širem smislu informacionih tehnologija, u funkciji je poboljšanja efikasnosti i efektivnosti procesâ, koje čovjek može obavljati, ali sporije i neefikasnije, ili u funkciji rješavanja nekih problema čija izračunavanja nikad samostalno ne bi mogao provesti. Može se reći da su informacione tehnologije odgovor na stalno rastuće zahtjeve za što efikasnijom obradom podataka u svim područjima ljudskog djelovanja.

Kardiologija je danas suočena sa višestrukim pritiscima da se unaprijedi briga o pacijentu, tj. sigurnost pacijenta. Višestruki su zahtjevi da se unaprijedi prevencija kardiovaskularnih oboljenja, a takođe sekundarni i tercijarni nivo pomenute prevencije. Napredna rješenja informacionih tehnologija pomažu u većem broju kardioloških kliničkih i operativnih izazova. IT rješenja dostavljaju sveobuhvatne informacije i upravljanje slikama kroz kontinuum akutne i hronične kardiovaskularne njege. One omogućavaju jedinstvenu tačku pristupa kompletnom pacijentovom ambulantnom ili kliničkom kartonu. IT omogućavaju analizu raznih (npr. EKG) signala, obradu kardiovaskularnih oslikavanja (koronarna angiografija, ehokardiografija, intravaskularni ultrazvuk, magnetna rezonanca, nuklearna kardiologija i dr.), omogućavaju simulaciju fizioloških procesa u srcu i krvnim sudovima.

Telemedicina, uopšte i u kardiologiji, predstavlja način da se, uz korištenje savremenih informacionih i komunikacijskih tehnologija, omogući prenos medicinskih podataka sa jednog na drugo mjesto, čime se medicinske usluge mogu pružati bez obzira na fizičku lokaciju ljekara, pacijenta i informacija o pacijentu. Ona je, u stvari „šlag na torti“ u odnosu na medicinske informacione sisteme koji predstavljaju dio njene infrastrukture. Telemedicinske aplikacije obuhvataju teledijagnostiku, telekonsultacije, telemonitoring, telenjegu, telekonzilijume i daljinski pristup informacijama koje se nalaze u jednoj ili više baza podataka. Telemedicina i medicinski informacioni sistemi pružaju višestruku korist. Najvažniji je svakako kvalitativni, maksimalno se automatizuju raznorazni radni postupci i smanjuje mogućnost greške, dijagnostički i terapijski kvalitet se povećava, poboljšana je rana dijagnostika i rano otkrivanje negativnih efekata primenjene terapije i drugo. Važni su i ekonomski faktori, koji se ogledaju u smanjenju troškova za materijale sa kojima se radi (kao što su filmovi), raste stepen iskorištenosti resursa, osoblje manje gubi vrijeme na administrativne poslove, poboljšano je praćenje potrošnje materijala i planiranje nabavke i dr.

Medicinski informacioni sistemi se razvijaju u svijetu već par decenija. Postoje standardi (engl. DICOM – Digital Imaging and Communication in Medicine), koji detaljno definišu sve aspekte primjene računara u medicini i to od načina preuzimanja informacija sa medicinskih aparata, preko prenošenja i zaštite, smještanja, do prezentiranja korisnicima. DICOM kompatibilni uređaj (računar) za smještanje i pretraživanje slika može se direktno priključiti na DICOM port npr. ultrazvučnog aparata. PACS (Picture Archiving And Communication System) je jedan od sistema koji pretražuje DICOM baze i prikazuje DICOM slike i njima pripadajuće dodatne informacije. Arhiviranje podataka o pregledima pacijenata nazivamo kompjuterski medicinski karton, koji čini okosnicu modernog bolničkog informacionog sistema (BIS), koji će omogućiti da svi dobijeni podaci budu smješteni tako da je omogućena njihova laka pretraga i prosljeđivanje tamo gdje su potrebni. Tako razlikujemo labaratorijski informacioni sistem (LIS), radiološki informacioni sistem (RIS), i druge sisteme koji su uglavnom sastavni dio bolničkog informacionog sistema.